Kada registrirati žig?

U velikom broju slučajeva razgovor o registraciji određenog znaka završava tako da klijentima preporučim da odustanu od pokušaja registracije. To se događa zato što se često radi o neregistrabilnim znakovima. 

Klijent može imati dobar naziv ili vizualni identitet, no ako se radi o nazivu koji je preopćenit, zaštita nije moguća. Kao što, primjerice, meni nije moguće registrirati naziv „odvjetnički ured“ kao žig, jer bi to značilo monopoliziranje cijele jedne profesije, slično nije moguće registrirati ni naziv, primjerice, „XY akademija“ za djelatnost koja proizlazi iz naziva. 

Isto tako nije moguće registrirati ni prejednostavan znak, recimo, broj „1“, jer nema općenitu razlikovnost. Istina, iznimno je takva registracija moguća, i to ako je razlikovnost stečena ranijim korištenjem. To znači da ako netko dugo posluje pod „1“ i postane prepoznatljiv, nakon određenog vremena stekne i mogućnost registracije. 

Pod tim znakovima se može uspješno poslovati, ali, ne mogu se registrirati kao žig 

Ali ako se radi o registrabilnom znaku, na upit o tome ići u zaštitu ili ne, odgovor je – APSOLUTNO DA. 

Vaša tvrtka registracijom:

- stječe intelektualno vlasništvo kojim može raspolagati i ubirati dodatne prihode (od primjerice licence);

- može isključiti druge od korištenja tog znaka;

- ne mora strahovati od toga da će neki sličan brand, koji je registrirao svoj žig, tražiti da prestanete s korištenjem (i tako si možete uštediti potencijalnu štetu koja bi vam nastala obvezom re-brandinga).

Zapravo, više volim engleski prijevod hrvatske riječi žig – trademark – jer sam za sebe i kaže koja je njegova vrijednost. Trade (your) Mark.

Savjeti za zaštitu žiga

Što je žig?

Žig je isključivo pravo priznato na znaku koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jednog poduzeća od proizvoda i/ili usluga drugih poduzeća na određenom teritoriju. Znak podoban za zaštitu žigom može biti bilo koji znak, primjerice osobno ime, slova i brojke, boje, crteži, oblik, zvuk, miris kao i mnogi drugi znakovi.

Neke od navedenih znakova potrošači lakše percipiraju kao žig tj. razlikovniji su. Primjerice, riječi ili crteži najčešći su žigovi.

S druge strane, slogane, oblike proizvoda ili pak druge trodimenzionalne znakove potrošači teže percipiraju kao žig, a razlog tome je što njima primarna funkcija najčešće nije učiniti proizvod i/ili uslugu različitim od proizvoda i/ili uslluga drugog poduzeća. Ako slogan primjerice ima prvenstveno marketinšku funkciju i naglašava i hvali kvalitetu ili druge karakteristike proizvoda i/ili usluga neće moći biti zaštićen. Upravo zato što je percepcija slogana prvenstveno marketinška, slogan kao žig i jest rijetkost. Međutim, poigrate li se kreativno s riječima i stvorite znak koji se dovoljno odmaknuo od marketinške funkcije – imate žig.

Kada ste se odlučili za individualizirani znak koji želite zaštiti kao žig, preporuka je prije podnošenja prijave provjeriti u bazama postoji li već istovjetan ili sličan registrirani žig na području na kojem vi želite zaštitu i u vezi proizvoda i/ili usluga koje vi želite zaštiti. Naime, ako istovjetan ili sličan znak već jest registriran prijavom se izlažete prigovoru ili postupku protiv vašeg odabranog znaka.
Prijavu za registraciju žiga može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba.

Područje na kojem želite zaštiti žig

Jednom kada imate razlikovni znak koji želite zaštiti kao žig važno je izabrati područje na kojem želite da žig ima zaštitu.

Možete ga zaštititi samo u Hrvatskoj, široj regiji, na razini cijele EU ili pojedinih zemalja EU, ali i šire, na razini svijeta. Ovisno o tome, prijava se podnosi DZIV-u (Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo) za prijavu žiga na području Hrvatske, EUIPO-u (European Union Intelectual Property Organization) za područje Europske Unije ili WIPO-u (World Intelectual Property Organization) za sve zemlje članice Madridske unije. Cijene pristojbi registracije su više proporcionalno broju područja za koje se traži zaštita te k tome postupak za zaštitu u više zemalja dulje traje.

Činjenica da se prijava može podnijeti i elektronski olakšava postupak prijave.

Popis proizvoda i usluga

Nadalje je potrebno odlučiti za koje proizvode i/ili usluge će se vaš znak koristiti. Popis proizvoda i/ili usluga može se naći u tzv. Nicanskoj klasifikaciji te ga nakon podnošenja prijave nije moguće naknadno proširivati. Stoga ga je potrebno pažljivo sastaviti, budući da popis određuje opseg zaštite predmetnim žigom. Pri tome je i dosta važno taj popis prilagoditi stvarnim poslovnim planovima nositelja žiga. Čest je slučaj jako opsežnih prijava pri kojima si potencijalni nositelji žele ostaviti što više mogućnosti. Međutim, nekorištenje žiga može dovesti do toga da žig protekom određenog vremena postane nevažeći. Pri tome, kao i kod teritorija, što je širi opseg proizvoda i /ili usluga, viši su i iznosi pristojbi za registraciju.

Prava koja nositelju žiga donosi registracija

Konačno, u vezi prava koja nositelj žiga ima, važno je reći da se zaštita žiga ostvaruje registracijom. Registracija žiga nositelju žiga daje isključiva prava koja proizlaze iz njega te je nositelj žiga ovlašten spriječiti sve treće strane koje nemaju njegovu suglasnost da rabe isti znak u trgovačkom prometu za proizvode i/ili usluge istovjetne onima za koje je žig registriran.

To znači da ako ste registrirali određeno ime za, primjerice, djelatnost organizacije evenata, ne može netko drugi organizirati event pod tim nazivom; ako ste registrirali neki crtež kao žig u području pružanja marketinških usluga, ne može netko drugi zaštićeni crtež za te usluge aplicirati primjerice na svoj poslovni papir. I ako do toga dođe, imate pravne mehanizme u tome ga spriječiti.

Koliko dugo traje registracija?

Jednom kada je registriran, zaštita registriranog žiga traje 10 godina i taj se period može produžavati neograničen broj puta, za period od 10 godina, uz plaćanje odgovarajuće naknade troškova.

Classified photo created by rawpixel.com - www.freepik.com

Predmet na kojem sam postala istinska odvjetnica

Bilo je to davne 2006. kada sam kao mlada odvjetnička vježbenica, ni blizu pravosudnog ispita, dobila poziv od svog prvog klijenta…

Mog tate.

Moj tata je inače, između ostalih poslova u svom životu, proizvodio razne proizvode od drva, pa i drvene medicinske klompe s oprugom.

Tog dana me je nazvao i rekao da je dobio opomenu pred tužbu, ni više ni manje, nego od svog poslovnog partnera, čovjeka kojeg je tretirao kao obitelj, s kim je imao uspješnu suradnju na način da je za njega proizvodio drvene potplate s oprugom, a on je dovršavao i plasirao proizvod na tržište.

U opomeni pred tužbu stajalo je da moj tata više ne smije proizvoditi takve drvene potplate jer ih je ovaj zaštitio i samo ih on smije proizvoditi u cijeloj Hrvatskoj. Iako tada nisam bila stručna u području  intelektualnog vlasništva, tako nešto mi nije zvučalo logično. Pa moj tata je prvi proizveo te potplate i sam je dizajnirao strojeve za to, kako sada on to ne može proizvoditi?

U kratkom roku iza toga, stigla je tužba te privremena mjera – tati sud nalaže prestanak daljnje prizvodnje, povlačenje proizvoda s tržišta te mu prijeti ogromna naknada štete. Krenem proučavati propise i počinjem shvaćati da poslovni partner nije u pravu – pa nema on patent da bi branio mom tati proizvodnju; on je zaštitio dizajn - vanjski izgled (pojavnost) nekog proizvoda ili predmeta.

Sretna što sam shvatila da je poslovni partner pogriješio, nazvala sam ga i ljubazno molila da povuče tužbu, a on mi je s visoka odbrusio kako je on tu zaštitu jako puno platio i da je  njemu njegov odvjetnik rekao da on sada jedini u Hrvatskoj može proizvoditi takve klompe te on sada više ne može odustati, tj. može samo ako mu moj tata plati štetu. Još mi je rekao neka nazovem njegovog odvjetnika ako dalje nešto želim razgovarati. Nazovem odvjetnika, molim i njega da povuče tužbu, citiram mu zakonske odredbe koje govore da nije u pravu, međutim, on ne odustaje. Shvaćam da ću se morati suočiti s tim predmetom na sudu i pobijediti.

Na dan ročišta shvaćam da je odvjetnik na drugoj strani je mnogo stariji i „iskusniji“ od mene, sutkinja ga sluša s povjerenjem, a mene svi gledaju pomalo sa sažaljenjem. Osjećala sam se nedoraslo tom predmetu, ali, u sebi sam znala da ćemo mi taj predmet sigurno dobiti. Imala sam divne kolege koji su se bavili tim područjem prava i ne znam kako bih da mi nisu u tom trenutku pomogli.

Odvažno sam otišla na Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) i zatražila poništaj dizajna kojeg je zaštitio poslovni partner te također podnijela zahtjev za zaštitom tatinog, malo drugačijeg, dizajna. Znala sam da će DZIV ili poništiti dizajn partnera, u kojem slučaju on gubi pravni osnov za sve tužbe koje je podnio ili da će dozvoliti zaštitu tatinog dizajna, u kojem slučaju mi, kao i partner, imamo osnov proizvoditi svoj dizajn i pri tome ne kršimo ovaj prethodno zaštićen. Bingo.

I to se dogodilo godinu i pol kasnije. A onda je taj poslovni partner nazvao mene i zamolio sada on da povučem tužbu. Osjećaj te pobjede pamtim i danas. Ja sam pristala na nagodbu uz uvjet da nam plati troškove i naknadu štete.

Ovo iskustvo je bila jedna ogromna lekcija za mene. U tom trenutku nisam ni znala koliko mi je bila značajna. Tada sam shvatila kakva odvjetnica ne želim biti.

Bi li danas postupila drugačije? Bih jer su i okolnosti danas drugačije. Najprije, danas ne bih ja vodila taj predmet, već bih zamolila jednog od gore spomenutih kolega,  koji su mi pomagali, da ga vodi. Platila bih mu duplo koliko traži jer smatram da nije mudro voditi predmet bliskim osobama. Ne bih se toliko bojala jer bih znala da bismo preživjeli i najgori scenarij.I danas bih pokušala izbjeći spor ako je moguće, ali ako nije, zasukala bih rukave i izvukla maksimum.

Upravo sam tada na tom predmetu postala odvjetnica, iako se to formalno dogodilo još godinu, dvije kasnije.

Library books photo created by jcomp - www.freepik.com